Thursday, August 13, 2015

Zebra Palačinke



1 - Palačinke zna da radi svak ..čak i djeca.
Izmješajte smjesu za tijesto, brašno dodavajte dok ne bude kremasto i srednje gusto ( več znate, pravili ste 1000 puta).

2 - Od smjese odvojite 1/4 u drugu zdijelu i dodajte kakao i izmiksajte da se kakao promješa.Sipajte u pumpicu i šarajte.

3 - Nađite neku pumpicu koja ima cevčicu, ili snađite se sa vrećicom ili sačuvajte kad si farbate kosu pumpicu u kojoj je hidrogen , lepo je operite i dezinfikujte i to je to.

4 - Na namaštenu zagrejanu teflon tavu sipajte smjesu, sačekajte 10 sekundi da se tjesto malo zapeče i da ne bude kašasto, (jer ako odmah šarate šare ima da se razliju i neće biti ljepe crte)i pumpicom šarajte spirale u krug kao zebra ili šarajte druge šare po želji.

5 - Ispecite ih i filujte po želji i ukrasite sa prah šečerom.

Sastojci

  • Palačinke:
  • -500 ml. mlijeka
  • -2 jaja
  • -prstohvat soli
  • -1 kasiku rastopljenog margarina
  • -1 dcl. mineralne vode
  • -brašno po potrebi dok ne postane kremasto i gusto
  • -1 kasika kakao ( ide u 1/4 tijesta)
  • -1 pumpica za šaranje




Preuzeto sa coolinarka.com


Saturday, July 11, 2015

Quran Flash PDF

Quran Flash u PDF formatu   Arapski-Engleski  3.38 MB


Podjelite i preporucite ovaj Quran Flash na sto vise mjesta kako bih ste zaradili veliki broj sevapa

Saturday, June 27, 2015

TREŠNJE (Hašlame), ZNATE LI ZBOG ČEGA SU TAKO ZDRAVE? 20 trešanja je efikasnije od aspirina…

Preuzeto sa: Doznajemo.com

Još od davnina trešnje su bile na dobrom glasu. Ovim ukusnim plodovima pridavao se čitav niz ljekovitih svojstava, od lijeka za giht i artritis, do hrane za dobar san. Donedavno sve se to smatralo narodnom medicinom, no istraživanja su dala i temelj svim tim pričama. Možda nismo daleko od dana kada će vam doktor reći «Uzmi 10 trešanja i nazovi me ujutro.»
Iako su jako dobar izvor vitamina, ipak ne sadrže toliko C vitamina kao jagode, ali prisutnost antioksidanata i drugih korisnih sastojaka čini ih izuzetno zdravim voćem.
Trešnje sadrže vitamine C, B i A, bioflavonoide, elagičnu kiselinu, antocijanin, melatonin. Ovi sastojci pomažu u borbi protiv raka, u prevenciji srčanih bolesti, ublažavaju bolove uzrokovane artritisom i gihtom, te glavobolju, ublažavaju simptome povezane sa fibromijalgičnim sindromom. Trešnje pomažu da nam tijelo proizvodi melatonin na siguran i zdrav način, te poboljšavaju fiziološke i mentalne funkcije. Svježe trešnje su dobre za otklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti, a kisele trešnje poboljšavaju raspoloženje. Vrlo slična zdravstvena svojstva imaju i višnje.
Pozitivan učinak trešanja na zdravlje
Istraživanja su pokazala da konzumiranje trešanja može pomoći u sprečavanju srčanih bolesti i raka, te ublažiti bolove i poboljšati zdravlje kostiju. Za ovo su najvjerojatniji zaslužni antioksidanti koje možemo pronaći u trešnjama, od kojih su najzdraviji flavonoid anticijanin i kercetin.
Prevencija srčanih bolesti
Prema istraživanjima, flavonoid koji možemo naći u trešnjama (kercetin) ima antikancerogena svojstva, te pomaže u sprečavanju srčanih bolesti. Trešnje se u nutricionističkom smislu smatraju važnim izvorom kercetina, jer sadrže velike količine po obroku.
Prevencija raka
U košticama trešnje nalazi se mala količina amigdalina, nazvan još i vitamin B17 ili laetril, za kojeg se smatra da pozitivno utiče na smanjenje tumora i sprječava daljnje širenje raka, te pomaže kod ublažavanja bolova uzrokovanih kancerogenim procesima. Neki narodi, poput Hunza u Pakistanu, odavno su u prehrani koristili amigdalin i nisu obolijevali od raka, što je mnoge navelo na vjerovanje da se radi o hrani koja sprječava razvoj pojave raka. Napravljeni su laboratorijski eksperimenti na miševima, koji su to potvrdili. No ova istraživanja su prilično kontroverzna budući da amigdalin sadrži cijanidnu komponentu koja je otrovna.
Ublažavanje bolova
Antocijanini koji se nalaze u trešnjama blokiraju upalne enzime i smanjuju bolove. Zapravo, 20 trešanja je 10 puta efikasnije od aspirina, te ima pozitivne učinke na giht i bolove od artritisa.
Bubrežni kamenac
Nije samo plod trešnje zdrav – od peteljki trešnje možete napraviti čaj za poboljšano izlučivanje mokraće pri pojavi kamenca u bubrezima. Za pripremu čaja stavite rukohvat peteljki u litru vrele vode i kuhajte 2 minute, te ostavite 15 minuta da se ohladi. Čaj ocijedite i pijte u gutljajima tijekom dana.
Zdravlje kostiju
Trešnje se smatraju izvrsnim izvorom bora, (sadrže 396 ug/100g), što u kombinaciji sa kalcijem i magnezijem izuzetno povoljno utječe na zdravlje kostiju.
Trešnje pomažu kod mršavljenja
Trešnje sadrže malo kalorija, nemaju masnoća, a imaju visoki udio vode. Istraživanja su pokazala da povećan unos vode u organizam povećava nivo energije i pomaže u ubrzanju metabolizma. Mnogi ljudi koriste prednosti konzumiranja voća bogatog vodom poput trešanja za mršavljenje.
Poput većine voća, trešnje imaju mnogo kalija, a malo natrija, što pomaže kod izlučivanja vode iz organizma.
Trešnje su jedno od voća sa najnižim glikemičnim indeksom
Trešnje sadrže kombinaciju anti-aging antioksidanata, bogate su vlaknima, vitaminima A, B i C, sadrže mnogo minerala, posebno kalcija, željeza i kalija. Svaka trešnja ima samo 4 kalorije (1 šoljica sadrži oko 90 kalorija), imaju jednake količine ugljikohidrata i proteina, a praktično nemaju masnoća!
Trešnje su poznate i po tome da pročišćavaju krv i podižu energiju. Dovoljno dugo su se koristile za pripremu kolača i deserata, sad je vrijeme da uzmemo u obzir i ovu drugu, zdravu stranu tog voća! Zato opskrbite se trešnjama sada kada je sezona kako bi bili zdraviji, izgledali mlađe i osjećali se bolje.

Friday, June 26, 2015

Tradicionalna bosanska kuhinja, 5 slatkih i 5 slanih za “prste polizat”

Preuzeto sa: www.super-recepti.net

Tradicionalna bosanska kuhinja, autentični preplet kolorita Istoka i Zapada, formirana dugim periodom prilagođavanja jela iz kuhinja tih dijelova svijeta, danas predstavlja dugi niz laganih jela sa puno svih vrsta povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda koja se pretežno kuhaju i dinstaju sa malo vode, nemaju zapršku ni jakih ljutih začina. Orijentalni začini se upotrebljavaju u minimalnim količinama i samo diskretno podvlače osnovni prirodni ukus i miris jela.
Tu su, naravno, i znalački pripremljena mesa sa roštilja, sve moguće vrste pita, orijentalni slatkiši kojima baš nema mesta u zdravoj ishrani, i koješta drugo što pravim ljubiteljima dobre hrane ostaje u nezaboravnom sjećanju.
Ekipa “Horiona”  Vam danas donosi 5 slatkih i 5 slanih tradicionalnih bosanskih jela, sa receptima…
ĐUL PITA
  • 1 paket gotovih kora (jufki)
  • 200 gr istopljenog maslaca
  • 500 gr izdrobljenih oraha
  • 2 kašike šećera
SASTOJCI ZA ZALJEV:
  • 800 gr šećera
  • 600 ml vode
  • 2 vanilin šecera
  • 1 limun u okruglim kriškama
PRIPREMA:
  1. Uzeti po 2 lista jufke, maslac rastopiti i mazati list i prvi i drugi.
  2. Po drugom listu posipati orahe u koje smo dodali 2 kašike šećera.
  3. Uvijati u rolnice i sjeći oko 1 cm širine.
  4. Redati u tepsiju i ovako postupiti sa ostatkom kora i šećernih oraha.
  5. Preliti sa ostatkom maslaca.
  6. Peći u zagrijanoj rerni na 170 °C oko 25 minuta.
PRIPREMA ZALJEVA:
  1. Oko 800 gr šećera, 600 ml vode, 2 vanilin šećera i jedan limun staviti da lagano prokuha.
  2. Nakon 5 minuta kuhanja skinuti sa ringle i ohlađene ružice zaliti vrelim zaljevom.
  3. Ko voli malo slabiji zaljev dodati više vode, sve je stvar ukusa.
  4. Ružice se mogu redati i veće, uzeti po 6 listova jufki i svaku posipati orasima pa motati i rezati tako da budu deblje kao rolat.

MOSTARSKI KADAIF
SASTOJCI:
  • 500 g gotovog tijesta za kadaif (sa jajima)
  • 200-300 g prženih oraha ili badema (mljevenih)
  • 250 g sviježeg maslaca (otopiti)
  • 50-100 g  groždica (po želji)
ZA SIRUP:
  • 1 l vode
  • 700 g šećera
  • 1 vanilin šećer
  • 1 limun (sok)
  • 1 narandža (sok)
  • 1-2 kašike meda (po želji)
PRIPREMA:
  1. Veliki dublji pleh ili odgovarajući sud premazati maslacem, pa redati sloj kadaifa (gotovih rezanaca), posuti orasima (bademima), groždicama (ako volite).
  2. Sve redati tako (pazite da vam se tijestenina ne mrvi jer treba da ostane kompaktna).
  3. Posljednji red treba bude (kadaif-tijestenina)!
  4. Poprskati sve vrelim maslacem i peći oko 1/2 sata dok lijepo ne porumeni.
  5. Dok se kadaif peće vi pripremite sirup i neka se kuha 5 minuta.
  6. Kada je napola pećen (15-20min.) izvaditi ga i preliti vrucim sirupom i ponovo vratiti da se ispeće do kraja (15 min.).
  7. Ostaviti ga da odstoji do sutra jer je takav puno ukusniji.

TUFAHIJE SA MEDOM
SASTOJCI:
  • 6 velikih jabuka
  • 300 g meda
  • 300 g mljevenih oraha
  • šlag (za ukrašavanje)
PRIPREMA:
  1. Oljuštiti jabuke i izdubiti im sredinu.
  2. Staviti ih u zaslađenu vodu da se kuhaju dok ne omekšaju.
  3. Ocijediti ih i ostaviti da se ohlade.
  4. Sjediniti orahe i med i filovati jabuke.
  5. Na kraju svaku jabuku ukrasiti šlagom.
SASTOJCI:
ZA TIJESTO:
  • 400 ml vode
  • 6 žlica ulja
  • 250 g brašna
  • 5 jaja
ZA AGDU:
  • -800 g šećera
  • -400 ml vode
  • -1 llimun

TULUMBE
PRIPREMA
TIJESTO:
Pomiješajte ulje i vodu pa zakuhajte. U zakuhanu smjesu od ulja i vode dodajte brašno neprestano miješajući pa kuhajte pola minute dok smjesa ne postane gusta i jednolična. Smjesu ohladite na sobnoj temperaturi. U ohlađenu smjesu dodavajte jedno po jedno jaje sve miješajući rukama. Svako naredno jaje dodavajte tek kad se prethodno jaje potpuno sjedinilo s tijestom.
AGDA:
Šećer i vodu kuhajte do potrebne gustoće. U smjesu za agdu tada dodajte limunove kriške. Ostavite agdu da se ohladi da se ohladi na sobnoj temperaturi.
PRŽENJE TULUMBI:
Ulje zagrijte na vatri. Špricu za tulumbe (ili vrećicu sa nastavkom) napunite ohlađenom smjesom. U posudu sa zagrijanim uljem na vatri lagano spuštajte tijesto za tulumbe istiskano iz šprice. Tulumbe nije potrebno okretati jer će se same okretati u vrućem ulju. Pržite tulumbe dok ne pridobiju zlatnu boju. Tulumbe izvadite i stavljajte u ohlađenu agdu. Postupak ponavljajte dok ne ispržite svo tijesto za tulumbe. Tulumbe namočene u agdu ostavite tamo sve dok ne bude gotova naredna količina. Tulumbe poslažite u posudu pa prelijte sa ostatkom agde i stavite na hlađenje u hladnjak.
BOSANSKI LOKUM
SASTOJCI
  • 0,5 kg brašna
  • 250 g margarina ili maslaca
  • 200 g šećera u prahu
  • 1 bjelance
Priprema:
Brašno i 160-170 g šećera u prahu pomiješati. Dodati snijeg od 1 bjelanca i omekšan margarin pa izmiješati rukom da se dobije fino tijesto.  Ja sam ovaj put stavila margarin, ali je vjerovatno bolje s maslacem. Margarin narežite i stavite u mikrovalnu par sekundi. Tako se brzo i ravnomjerno razmekša. Tijesto podijeliti na 4-5 dijelova. Svaki dio razvaljati prstima da bude malo deblje od prsta, pa sjeci u zeljene oblike i stavljati na suh pleh. Nemojte posipati brašnom površinu na kojoj radite. Staviti u rernu zagrijanu na 180 stepeni. Poslije 10 minuta smanjiti na 140 i peći još 15 min. Odmah uvaljati u šećer u prahu. Lokume staviti u kutiju ili neku posudu sa poklopcem.

PUNJENA BOSANSKA LEPINA
SASTOJCI
  • 500 gr brašna
  • 350 ml mlake vode
  • 1 paketić kvasca
  • 1 velika kasika soli
  • 1 mala kas. šećera
  • 300 gr teletine
  • 3 manje glavice crvenog luka
  • par cehni bijelog luka
  • 70 gr gaude sira
  • začini
  • ulje
  • maslac
  • sjemenke
  • malo mlijeka i ulja za premazati
Priprema:
Prvo zamjesite tijesto. Napravite kvas od kvasca i secera, sa malo vode. U brasno dodajte sol i kvas, pa umjesite tjesto sa mlakom vodom. Tijesto ce biti mekse, ali tako i treba. Tijesto prekriti krpom, i ostaviti da se udupla. Dok tjesto nadolazi, pripremite meso u tavi sa malo maslaca i ulja. Preprzite crveni i bjeli luk i sitno sjeckanu teletinu, pa zacinite sa soli, biberom, vegetom, persunom,vlascem, mlj.crvenom paprikom, majoran, tym i origano. Kada je tjesto nadoslo, podjelite ga na 2 kuglice. Premjesite prvu kuglicu, pa je razvijte tanko u krug. Stavite tijesto u tepsiju s pak-papirom, pa sada, stavite izrezanu gaudu-sir na listice. Po siru rasporedite i meso. Sada opet premjesite i drugu kuglicu, razvijte je, i preklopite preko mesa. Savijte krajeve sa svih strana, kao kod pravljenja pite, tako da nista nebi iscurilo van. Lepinju pokriti opet krpom i ostaviti opet da nadolazi 30 min. Premazati je sa malo umucenog mlijeka i kap-dve ulja. Izbockati nozem lagano lepinju na par mjesta. Posuti sa sjemenkama po zelji, i staviti peci u predhodno dobro zagrijanu pec. Peci lepinju 35 min. dok fino neporumeni. Kada je pecena lepinju izvaditi, premazati je fino sa maslacem, umotati je sa krpom da omeksa jedno 15 min.
Napomene: Lepinju posluzite uz casu jogurta. Ovu lepinju takodze mozete praviti sa fasiranim mesom, ili mesom po zelji. Takođe se moze puniti sa povrcem samo.

BOSANSKI LONAC
SASTOJCI
  • 1,5 kg masnijeg mesa sa kostima
  • 3-4 srednja krompira
  • 3 paradajza
  • 1 patlidžan
  • 150 gr mahuna,
  • 2 paprike,
  • 2-3 glavice luka,
  • pola glavice bijelog luka,
  • 2-3 mrkve,peršun
  • 1 manja glavica kupusa,
  • so, biber, paprika,vegeta,
  • 1-2 dl vode,
  • papirnata vrečica
PRIPREMA:
  1. Meso isjeći na krupnije komade . Povrće isjeći po želji, osim mrkve, peršuna, mohuna i paprike.
  2. Uzeti dublji lonac, po mogućnosti zemljeni, na dno staviti sloj od mesa, zatim kupus isječen na velike komade i dalje redati meso i ostalo povrće. Kad se poreda jedan sloj, začiniti solju, vegetom, paprikom i biberom.Postupak ponoviti onoliko puta koliko je potrebno da se lonac napuni.
  3. Kad je lonac složen, dodati malo ulja i vodu. Po želji možete dodati i malo suhog mesa koje ste sitno isjeckali.
  4. Lonac poklopiti papirnatom vrečicom koju ćete zavezati koncem ili gumicom oko lonca.
  5. Kuhati 3 do 4 sata na laganoj vat.ŠIŠ-ĆEVAP

Sastojci (za 4 osobe):
  • 800 g masnijeg janjećeg ili bravećeg mesa
  • 500 g crvenog luka (najbolje su male glavice)
  • 120 g mrkve
  • so, biber, aleva paprika, list celera i peršuna
  • 8 drvenih štapića tj. šiševa

ĆUFTE NA POVRĆU
Priprema:
  1. Izrežite meso na veće zalogaje, a luk na deblje listove, ali tako da budu cijeli.
  2. Na štapiće nižite meso i luk. Svaki štapić mora početi i završiti mesom.
  3. Tako naninzane štapiće stavite u lonac i dodajte so, biber, peršunov i celerov list i izribanu mrkvu. Sve to mora pokriti ćevape.
  4. Dolijte vode, ali tako da ćevapi budu samo prekriveni.
  5. Stavite na vatru da provri, a poslije kuhajte na laganoj vatri dok meso ne omekša.
  6. Pred kraj stavite alevu papriku.
Luk oljuštiti, oprati, isjeckati na kolutove i pržiti dok ne porumeni. Tome dodati opranu i isječenu mrkvu na kotutove.
Povremeno prelivati vodom. Kad mrkva omekša posoliti i pobibertti i dinstati još deset minuta.
U međuvremenu obariti grašak u slanoj vodi, pa obaren staviti u mrkvu. Tome dodati brašno i malo dinstati. Na kraju posuti sjeckanim peršunom.
Mljevenom mesu dodati rastopljen hljeb, jaja, isječen crni luk, so, biber i crvenu papriku. Masu dobro umijesiti i oblikovati ćufte. Svaku ćuftu pržiti dok ne porumeni.
Povrće služiti sa ćuftama posutim s parmezanom.

Sastojci

Ćufte na povrću
500g mrkve
četiri kašike maslaca ili margarina jedna
jedna šoljica vode
malo soli
malo bibera
450g graška
jedna kašika brašna
jedna kašika sjeckanog peršunovog lista
Ćufta
400 g mljevenog mesa
jedna kriška hljeba (odstajalog)
dva jajeta
jedna glavica crnog luka
malo soli
malo bibera
malo crvene paprike
četiri kašike parmezana

TELEĆA DŽIGERICA U SAFTU
SASTOJCI:
  • 1 kg džigerice
  • 2 dl ulja
  • 1 glavica crnog luka
  • 1 paprika
  • 1 kašika brašna
  • so
  • biber u zrnu
  • peršun
  • lovorov list
  • mljevena paprika
  • vegeta
PRIPREMA:
  1. Izdinstati luk i papriku na ulju, dodati isječenu džigericu, biber u zrnu, lovorov list, posoliti i ostaviti na laganoj vatri još 15 minuta.
  2. Nakon što se jelo izdinsta dodati 1 kašiku brašna, 1 kašikicu mljevene paprike i 1 dl vode i kuhati oko 30 minuta. Na kraju dodati peršun i vegetu. Servirati vruću džigericu, dekorisati po želji.

Saturday, April 25, 2015

Đulbastije



Da, sada ih i vi možete spremiti! Ukusne, jednostavne, preporučujemo ih tople uz finu salatu. Potrebno vam je:
500 gr mljevene junetine
400 gr krompira
3 manje glavice luka
2 čehna bijelog luka
2 kašike brašna
1 jaje
po ukusu so, biber, vegeta
Bešamel sos:
malo putera
2-3 kašike brašna
500 ml mlijeka
200 ml vrhnja za kuhanje
malo soli, bibera
komadić sira po želji

Luk sitno nasjeckati, krompir naribati na krupnijoj strani rendeta a bijeli luk na sitnijoj. Sve dodati mljevenom mesu. Ulupati jaje i dodati u smjesu. Dodati i 2 kašike brašna, so biber i mješavinu začina. Sve fino izmiješati da se masa ujednači. Oblikovati đulbastije, kao pljeskavice….i pržiti ih u dobro zagrijanom ulju.
Pržene đulbastije slagati jednu do druge u vatrostalnu posudu ili pleh!
Bešamel:na ulje u kojem se pržilo meso dodati komadić putera. Staviti 2-3 pune kašike brašna i miješati da se ne stvore grudvice. Sipati mlijeko miješajući svo vrijeme. Dodati i vrhnje za kuhanje, so i biber, po želji.
U gotov bešamel dodati i malo sira ( kačkavalj, parmezan, gauda, ementaler…po želji ) Preliti đulbastije bešamelom, pokriti folijom i peći 30-tak minuta na 220 C.
Zatim skinuti foliju i peći još 15-tak minuta na istoj temperaturi.
Preuzeto sa: ekuhinja.com.ba/dulbastije

Friday, April 10, 2015

Bošnjački Ponos Na Svoju Drzavu

BOŠNJAČKI NAROD TREBA DA BUDE PONOSAN NA SVOJU PROŠLOST I SVOJU DRŽAVU BOSNU

Ako bi se serjozno i uz to, bitno temeljito, radilo na bošnjačkoj povijesti, izučavajući sve povijesne tokove Bošnjačkog življenja u Bosni, onda izvedeni zaključci i nova spoznaja iste, ne bi bili adekvatni do danas usvojenom znanju o istoj. Međutim, iz temeljno izučene povijesti i zaključaka proizašlih iz tako serjopznog izučavanja Bošnjak bi dobio jasnu sliku o tome kako je, do sada, sva njegova povijest bila neiskreno pisana od njegovih prvih komšija, a osnova tih pisanja su konstrukcije koje su uklapane u povijesna življenja naših komšija, današnjih Srba i Hrvata. 

Dakle, Bošnjak bi shvatio da je njegova povijest iskonstruisana te da se nije tako živjela i dešavala nego prosto izmišljala. Razloga ima više, ali osnovni razlog je taj što je Bošnjačku povijest pisao isti onaj koji je u svim tim stoljećima Bošnjake negirao, prezirao i fizički nastojao uništiti.

Pa šta se može očekivati od iskazanog neprijatelja, ali i povjesnog negatora?

Ako neko misli da je ono što su njihovi povjesničari pisali o nama, istina, onda se žestoko vara.

Na svu žalost i danas danile sva plejada Bošnjačkih povjesničara, oni koji su najpozvaniji da Bošnjaka uputi u njegovu povijest, te povijesno i osvijesti, učahurena u sve te povijesne neistine, čuva, beskrupulozno nameće i brani svu tu iskonstruisanu povijest Bošnjaka i ispire mozak mladom Bošnjačkom biću sa povijesnim nakaradnostima o njima samima.

Kada će se u tom smislu Bošnjak osvijestiti? 

Radeći na tome, moja dužnost je upozoriti, ali i pokušati kod mlađih naraštaja Bošnjaka/inja, onih koji vole svoju prošlost izmijeniti u prošlim vremenima nametnuti stav o našoj povijesti. Potaknuti ih da razmišljaju o nama – Bošnjacima kao Evropskom narodu koji je tu od početka stvaranja civilizacije zasnovane na monoteističkom pogledu na svijet. Dakle, da su naši predci, ali i stari komšijski narodi, pa i čitava Evropa živjeli u teokratskim političkim zajednica formiranim na vjeri u jednog Stvaraoca. Da su, manje – više sve stare Evropske zajednice naroda formirane na ovim principima zahvaljujući Aleksandru Velikom kao začetniku tih tvorevina, a ne da smo tu nekakvim nakaradnim historijskim putem zaposjeli teritoriju, a što nam podmeću neprijatelji, a mi nikako da ih istinom razuvjerimo. 

Naši neprijatelji podhranjuju teoriju da su Bošnjaci tu, u svojoj Bosni, nekim nakaradnim putem – nekom prevjerom iz jedne vrste kršćanskog krivovjerja ušli u islamsko učenje, te da smo naše islamsko učenje – vjerovanje prihvaatali od okupatora – Turaka. Dakle, da je naš monoteizam koji danas doživljavamo kao islam iz perioda Turskog osvajanja nama nametnut i da smo ostavili nekakvo staro kršćansko učenje. Da je kršćanstvo kao vladajuće u ovim našim krajevima od samog svog utemeljenja. A ništa nije tako. 

Prije svega, kršćanstvo-katolicizam je vladajući tek od konca XVII stoljeća u Hrvatskoj, a u Srbiji i Crnoj Gori hrišćanstvo-pravoslavlje tek od druge polovine XIX stoljeća.

Bošnjački narod treba da bude ponosan na svoju prošlost i svoju državu Bosnu. Jedini je on čuvao njene granice i izgonio iz nje neprijatelje kada su kidisali da nas porobe i protjeraju. 

Povijest je zabilježila samo period II svjetskog rata kada su zajedno udruženi u NOV svi njeni narodi pružili otpor fašistima i jedino tada nije bilo razlike u stavovima kod Bosanaca muslimana, pravoslavaca i katolika. Dakle, povijesno samo jednom su i ovi drugi branili Bosnu, a vazda je to činio njen Bošnjo.

Ovaj zadnji rat sve je vratio na staro-retrogradno srednjovjekovno rasturanje Bosne i opet je samo Bošnjak branio Bosnu. Ni onomad, kada su tuđinci navaljivali na Bosnu oni drugi nisu pružali nikakav otpor.

Lio je Bošnjak svoju krv svuda po Bosni od Une do Drine, od Biokova i Dinare do Lovćena, od Save do Mora i oni opet nije to njegovo. Sa silnih bojišta vraćao se svojoj kući jašući svog ata sav izranjavan. Padao sa konja i umirao kao šehid na mnogim putevima po Bosni ne dočekavši da se vrati svojoj kući. Mi smo njihove mezare, koji su obično pored starih puteva, čuvali i nazivali šehidski mezari. Bošnjak je vazda branio i gradio svoju Bosnu, jer je to bio njegov vatan, njegove šume, plava jezera i bistre rijeke, njegove plodne ravnice i voćna brda koja su ga sto-stoljećima hranila.

Bošnjak je pomagao u srednjim vjekovima i komšijama – muslimanima da svoje vatane zadrže pod istim uvjetima. Komšije: Hrvati, Slovenci, Mađari i Srbi – muslimani nisu imali sreće i izgubili su svoju zemlju – vatane, a sami su morali napustiti svoja ognjišta, otići i u islamsku Bosnu ali i dalje, a ako su ostajali u svojim vatanima morali su se prevjeriti.

Bošnjak je išao i dalje do Ozije i svuda tamo gdje je bio ugrožen musliman i branio čast i dostojanstvo muslimana.

Početkom XVIII, ali i sredinom istog stoljeća zabilježeni su slučajevi, ove vrste, i u zemljama Sjeverne Evrope, ali ovi neki, iz neznanja, ih nazivaju plaćenicima, što je žalosno, jer su išli u ime Allaha i bili na usluzi Allahovom narodu i nisu išli ratovati za novac kako to pišu historičari, a među njima i E. Imamović. Danas su to zemlje pod kršćanskom kontrolom pa ovim koji pišu nije jasno da su Bošnjaci- muslimani čak iz Bosne i islamski obilježeni dospjeli na Sjever Evrope da bi branili domaće muslimane i tako ih prevedoše u plaćenike. 

Umjesto, da im – historičarima te naše gazije budu potvrda tvrdnji da su u tim državama živjeli muslimani, a da su Bošnjaci po šerijetu bili zaduženi da pružaju pomoć ugroženim muslimanima, ovi što pišu o konkretnom slučaju, reprodukuju nekog historičara, ali što je najgore što u svemu tome- toj povjesnoj konstrukciji mog Bošnju poistovjećuju sa bezvjernikom koji ide da ubija za novce. 

I dalje, govore o tome kako Bošnjaci ne poznaju svoju povijest te kako treba da se diče ovakvim poduhvatima. Doista, nismo znali da su učestvovali u tim ratovima i to je istina, ali razlog, koji nam ovi navode, zbog kojeg su učestvovali je njihova povijesna konstrukcija-neistina i to odmah nije u potpunosti bošnjačka historija. A zar bi Bošnjacima trebalo da bude dika-poduhvati ubijanje bez ikakvog duhovnog razloga i to samo za novce? To Bošnjak nije mogao nikako raditi, a pogotovo u to vrijeme kada je njegov pozitivan stav prema islamskom vjerovanju bio vrhunac njegove duhovnosti. Dakle, on to nije mogao raditi ni po šerijetu, a da je išao da pomogne one koji su ugroženi je i ljudski ali i šerijetski opravdano.

Nikada Bošnjak nije bio u idolopoklonstvu osim što ovi nazovi Bošnjaci; novi agnostici te ateisti-sekularisti skrnave nešto što je hiljadama godina čuvao i njegovao njegov predak. Želio bih da to zna i naše potomstvo, te da sve te predrasude odbace i da krenu,kada je u pitanju duhovnost, stopama starih Bošnjana. 

To nakaradno stanje duhovne svijesti kod Bošnjaka je skorijeg vremena, a najviše iz perioda socijalizma kada se 'izučavao' marksizam – ta izobličena sociološka disciplina koja je samo od naše mladosti pravila duhovne degenerike. Ta nekadašnja bošnjačka mladost, sada u poodmakloj dobi, prihvatili su ateizam i tamo nekakav agnosticizam, a da se nisu ni upitali, a niti razmišljali o tome, zašto oni drugi Bošnjaci vjeruju u Boga ? Prihvatili su jedino onu Marksovu floskulu – da je vjera opijum za narod, i oni nisu kao htjeli da budu opijeni nego 'trijezni'. Neka razmisle, a ja tvrdim da su jako opijeni – najopijeniji.

Sebe nazivaju intelektualcima, govore o nekoj duhovnostii, a šta je to za njih duhovnost i koja bi to bila njhova duhovnost? 

Jedino bezvjerstvo-ateizam.

Sa njima i njihovom duhovnošću nestalo bi nas Bošnjaka, jer i mene i svakog od nas Bošnjaka determiniše islam. Mene zato što sam i dalje u njemu, a njega samo zato što je rođen od Bošnjaka i mala mrvica fali pa da otpadne. 

Šta bi bilo sa nama da smo svi takvi?

Nova pokoljenja od takvih nebi imala više islamsku duhovnost. Tražili bi se duhovno, ali bi sigurno sa njima nestalo Bošnjaka. Samo sa islamom Bošnjak je to što jeste i kao musliman živio je i svoju prošlost. Danas, samo islam determiniše Bošnjaka. Dakle, bez Bošnjaka kao muslimana nema ni njegove povijesti, zato su ovi komšijski povjesničari Bošnjaku poturali uvijek ono što nije; neko nakaradno vjerovanje – Bosansku crkvu i slično, a naši samo prihvatali te iz istih razloga najviše i povijesno lutamo.

Zato, moj Bošnjače, moraš biti ono što je bio tvoj pra-pra djed zahvaljujući kojemu je Bosna bila vazda njegov vatan, kojeg je žestoko branio, u kojemu je pet puta dnevo prao svoje tijelo i zahvaljivao Allahu na svim i onim blagodatima koje je mogao u rahatluku da koristi. I znaj, da nije griješio i da je odabirom vjerovanja u Allaha sebe duhovno oplemenio i nikako unazadio, jer vjera je neotuđivi dio ljudskog habitusa i kad-tad on posegne za vjerovanjem, pa kada je to tako onda je Bošnjin izbor bio u skladu sa prirodom. Bošnjak je uvijek radio u skladu sa prirodom pa je i svoje vjerovanje prihvatio, i kao takvo, usklađivao sa prirodom. Kod njega nije bilo idolatrije i on nikada nije čovjeku pridružio apsolutizam-nije ga poistovjećivao sa Stvaraocem. Za njega, svako živo i neživo biće, svaki čovjek, svaka životinja, svaka biljka, sve na ovom svijetu je zahvaljujući Allahu. Dakle, isključivo Allahovo stvaranje. Monoteizam je bošnjačko ishodište i u tom učenju je njegovo življenje i njegova povijest. 

Žalosno je i to što našu bošnjačku omladinu koja u školama počinje da izučava nacionalnu historiju indoktriniraju, na onim lažnim činjenicama, svi povijesničari zaduženi za rad na ovom predmetu. A najžalosnije je to što na studiju historije tu našu Bošnjačku omladinu indoktriniraju svi koji rade na predmetu historija, a posebno oni koji sa bošnjačkim bićem ne dijele ništa od njihove duhovnosti, a njih – Bošnjake kao historijske činioce Bosne negiraju i podređuju izmišljenim komšijskim historijskim događajima. Tu se naročito ističu Lovrenović i Ćošković. Predmet od nacionalnog interesa Bošnjaka predaju oni koji nastoje da Bošnjaka povijesno dehistorizuje. Sada, barem kada nismo ni pod čijom kapom možemo to adekvatno rješavati.

Sa ovim svojim pisanjem htio sam poštovanom čitaocu da približim svoj način viđenja naše povijesti i njenu refleksiju na bošnjačko biće. Bošnjak je historijski utemeljen u Bosni, ali se to dosadašnjom interpretacijom povijesti nije moglo uočiti i zato moj živući Bošnjo ima i malog kompleksa kada je u pitanju povijest.

Pokušao sam da kroz svoje pisanje osvijestim Bošnjaka do koga dođe ovo moje pisanje i da mu moje pisanje-ispoljeno kroz teze bude temelj njegovog daljeg istraživanja naše historije.

U segmentu našeg življenja pretočenu kroz povijest, za pravu istinu nema i niti smije biti nekih stranih historijskih autoriteta, pa ni naših koji se koriste lažnim izvorima, jer sve što negira i dehistorizuje Bošnjaka mora se odbaciti, jer tako nije življeno nego izmišljano. 

Sve sam to posložio koristeći razum i Kur'an i sve ono što su drugi pisali o nama ali dobro tabireći istinu od laži, krećući se užasno izavijenim stazama, ali uvijek na pravom putu. Sve ono što sam smatrao da je temeljno i interesantno za našu povijest i naše istinsko povijesno utemeljenje u Bosni napisao sam u 50 i nešto svojih postova. (http://istinaoproslosti.blogger.ba/) 

Ono što nisam obuhvatio to će, nadati se, nove generacije Bošnjaka odanih Bošnjaštvu dopuniti i to će biti naši intelektualci, a ne ovi bezmozgovići koji i dan danas indoktriniraju našu mladost, a za sebe vole da kažu da su to oni-intelektualci , a zapravo to nisu.

U svoje tekstove unosio sam i emocije koje su navirale kada sam pisao o nekima koji su bili glavni indoktrinatori naše mladosti. To iz razloga što su lagali to mlado bošnjačko biće koje je moralo da sluša, uči i interpretira laž, ali o sebi. To me najviše žestilo.

Smatram da je moja interpretacija povijesti, naša življena povijest i da nas ona čvrsto utemeljuje u našoj Bosni. Ovo je opća povijest i ona treba da posluži kao baza-teze novim nadolazećim mladim historičarima koji prije nego što pođu da rade na ovom projektu moraju odbaciti ranije predrasude i indoktriniranost nametnutu od svih vajnih historika.

Ovo pisanje, bio bi moj skromni doprinos mom bošnjačkom narodu. Kao injekcija, da okrene ploču i pođe razumom razmišljati, te da shvati da je većinom ono što je drugi pisao o Bošnjaku najviše zasnovano na laži i perfidnom eliminisanju Bošnjaka iz njegove povijesti, te na taj način i negiranje Bošnjaka kao historijskog ali i etničkog utemeljitelja njegove Bosne. Da ove moje teze budu prihvaćene kao istinite tvrdnje, koje će biti i dalje potvrđivane od onih mlađih Bošnjaka -historičara, koji tek dolaze ili će doći i koji će ispisivati svoju življenu bošnjačku povijest, a ne interpretirati sve one laži, o nama, koje su nam godinama servirali naši negatori.